Sign in or Join FriendFeed
FriendFeed is the easiest way to share online. Learn more »
katepe
danas, 18.00 FORUM TREĆEG PROGRAMA: Filozofija i mediji. hrvoje juric i katepe u emisiji leonarda kovacevica.
Kate, bila si zanimljiva i artikulirana za 5+, Jurić me iznenadio svojim stavovima. - Mare
Ima tko kakav Youtube? - Goran Zec
tnks mare. ma nije juric bas tako radikalan, ali kao sto je rekao voli provocirati ;) meni je nekako bilo vazno pokusati problematizirati taj opci defetisticki stav o manipulaciji medija koji najcesce potpuno ignorira promjene u medijskoj strukturi. bilo mi je lijepo skuziti da cak mogu i razgovarati u 18 h iako sam u zadnje vrijeme potpuno u komi od nespavanja... - katepe
"Ako postavimo stvari ovako kako je Katarina rekla, Internet zapravo i nije medij nego je to, što, neki otvoreni prostor u kojemu se može događati ovo ili ono. Nije tako. Zbog toga što nam netko omogućuje ako ništa drugo pristup Internetu iz naših domova. Netko nam omogućuje da postavimo svoju web-stranicu na Internetu, svoj blog, da postavimo svoj profil na Fejsbuku, i tako dalje. Dakle, uvijek stoji neki subjekt, neki centar iza toga ali naravno to više nisu oni tvrdi centri, vidljivi centri, nego su to fantomi koji su korporativna tijela, tako reći, koji taj prostor oblikuju ili ga ograničavaju samo u vrlo velikoj kilometraži, tako bih rekao, pa su manje vidljivi." http://rnz.hrt.hr/view_fi... , 39'10'' - Ognjen Strpić
Aha, radio! Što ne kažete tako... - Goran Zec
Meni je kod Jurića bila iritantna priča s googlebooks koje će sigurno jednog dana netko ipak iskoristit za svoje mračne osobne iterese jer su eto takve korporacije, bez nekog argumenta zašto bi se stvari razvile baš u tom, a ne u nekom drugom smjeru + kad je citirao, ne pamtim vjerojatno točno, ali nešto poput 'mediji idu od zavodljivosti do manipulacije' - to mi je bljak. Ne znam kakvi su inače njegovi stavovi ali se nekako pokazao neargumentirano konzervativnim. - Mare
E da, kad smo kod manipulacije, nisam sad na 'pravom' kompu na kojem su mi linkovi pa ću ih priložit kasnije, no ovih dana se događala zanimljiva priča s Twitterom, ne znam je li znaš Kate. Južnoafrikanci su pokrenili neku temu #thingsdarkiessay, gdje su pisali o izrazima koje crni južnoafrikanci često koriste. Tema je postala toliko popularna da je dosegla neko od prvih mjesta među top deset naj tema na twitteru, i tad su je uočili oni koje u SAD-u zovu African American Amerikanci. I oni su podivljali, da koja rasistička tema, kako twitter može podupirati taj rasizam do prijetnji bojkotom twittera. Ispostavilo se da temu koriste zapravo isključivo crnci iz Južnoafričke Republike koji sami sebe nazivaju Darkies i da u tome nema za njih ništa rasističko ni uvredljivo. Nastala je svađa većih razmjera između afrikanaca i amerikanaca (sve crnci, ako smijem tako reći) s podosta nerazumijevanja i nešto kulturnog relativizma, međutim twitter je jasno pokazao tko je tu ipak 'jači' budući da je tema nestala sa svih tih top lista, lista i slično - poštujući osjećaje amerikanaca, a ne južnoafrikanaca. Eto, činilo mi se zanimljivo, u više dimenzija. - Mare
hej mare, daj obavezno nabaci koji link, tema zvuci prezanimljiva. u stvari lose se stvari zbivaju ako je i twitter poceo s takvim akcijama. jos samo da friend feed to pocne raditi i onda potpisujem kapitulaciju skup s juricem ;) nego ovo da mediji idu od zavodljivosti do manipulacije je juric citirao seada alica. - katepe
"That said, Twitter was happy to let the #iranelections topic trend, despite the fact that some tweets incited violent protest. So the Americans are comfortable with Iranians killing each other in the name of democracy, but they baulk at a little racial misunderstanding? I suppose the lesson here is if we're going to play with their toys, we have to play by their rules, however nonsensical they may be. That and Americans are far more hung up about race than us. Now that is really ironic." http://www.news24.com/Content...; http://www.thoughtleader.co.za/khayadl... ; http://openpride.net/?p=48 ; http://www.ioltechnology.co.za/article... - Mare
komunikacija ide od zavodljivosti do manipulacije. - marcell mars
mislim da bi ljudi kad opisuju 'medij' trebali uvijek provjeriti da li su to sto su rekli mogli reci i za bilo koji komunikacijski setup. informaciju nose one tvrdnje specificne za 'medij' takve da vrijede samo za navedeni medij (trenutno ili je realno (sic!) moguce ocekivati takav razvoj unutar njega). ostale tvrdnje su najcesce samo FUD koji sluzi 'talking headu' cuvati poziciju u socijalno-semantickom prostoru. - marcell mars
cesta greska je i procjena karakteristika medija po kvaliteti sadrzaja i karakteristikama dominantne grupe. 'everything bad is good for you' je primjer kako iskorak ne mora biti najkompleksnija moguca apstrakcija. zanimaju me primjeri 'medija' koji nisu digitalne mreze a koje su uspijevale okupljati kakve takve zajednice. osim radioamatera.. o njima samo najgore :o) - marcell mars
definitivno se procjena medija temelji na procjeni dominantnih grupa. uz to je ocito kako vladaju dvostruki standardi jer je dominantni diskurs u tiskanim medijima (koji se cesto isticu jer kao valoriziraju svoje sadrzaje) jednako banalan kao dominantni diskurs facebooka. s tim da na facebooku mogu birati sadrzaje koje pratim, pa ono sto citam od krsica, dragicevic, svog strica dirigenta i prijateljice koja se bavi popularnom kulturom ne bi bilo objavljeno u jutarnjem jer je prekompleksno i publika to "ne zeli citati". - katepe
da, neobicno je da juric ne razlikuje sve razine 'medija' kao oznacitelja, osobito u slucaju Interneta, koji je sto bi rekao tim berners lee, najprije 'vodovodna mreza', a onda sve drugo :)...s druge strane, njegove primjedbe u vezi googlea booksa su sasvim realne...sto kad skrb o knjiznicima, naime, predje s drzave na korporaciju? - klaudio
nebitno je pod kojim uvjetima ce nesto biti digitalizirano. uskoro to postaje nase. - marcell mars
@marcell - cini mi se da juric zeli skrenuti pozornost na mogucu opasnost u centralizaciji tog posla, osobito s obzirom na vrlo izglednu buducnost u kojoj ce knjige, kakve ih danas znamo, postati neka vrsta bibliofilnih fetiša. carr je lijepo pisao o googleovom projektu 'besplatnih servisa', tvrdeci da je googleov cilj jednostavan: cjelokupnu kulturu prebaciti na web (e da bi zaradili na reklamama).u tom smislu, ako se vecina knjizevne kulture nadje u rukama korporacije kojoj briga o knjiznom fondu, odnosno briga o kulturi, u onom njezinom obliku koji podrazumijeva knjizevnost, umjetnost, glazbu itd., nije primarna djelatnost, onda cemo se kao drustvo suociti s velikom promjenom. nemam nista protiv googleovog projekta, ali bih volio vidjeti taj proces digitalizacije knjizevnog nasljedja puno vise decentraliziranim. takodjer, mislim da sama cinjenica da nesto postoji u binarnom kodu, da to automatski ne rijesava problem kontrole i distribucije drustvenih dobara, pa tako ni knjiga. u igri je velika i hardverska i softverska infrastruktura, pa tu ne bi smjeli zanemariti politički aspekt digitalizacije knjiga. - klaudio
@kstefancic - mislim da je svodjenje stvari samo na motiv profita epski nedostatan u pokusaju razumijevanja facebooka, amazona, yahoo-a, google-a, pa cak i microsofta.. google svoje postojanje naziva ad subsidized univerzumom i za razliku od komercijalnih televizija (sa istim poslovnim modelom) bavi se osiguravanjem mrezne digitalne infrastrukture koja osnazuje mase pri tom unistavajuci posrednike koji su se nakotili u prostoru reklamiranja (text ads), mobilnih teleoperatera (android, google voice), televizija (youtube) i na kraju i inertnih seronja u polju digitalizacije i arhiviranja intelektualne bastine.... sa takvom infrastrukturom nitko ne zna do kad ce stvar moci raditi samo na cash flowu od reklama, no ono sto je takodjer nepoznanica je kako ce u konstelaciji toliko rasirene i pristupacne infrastrukture digitalnih mreza izgledati njihov pokusaj da prezive eventualnu propast reklamiranja.. na nasu zalost oni su i dalje svjesniji tog problema.. kritika umislja da google zna sto je solucija.... znaju kurac.. ali i to je dovoljno sa jalovom kritikom... - marcell mars
paradoks mreze lezi u tome da isti distributivni modeli mogu posluziti i za korporativne interese. nista nije lakse danas od iskazivanja nepovjerenja prema korporacijama."google zeli profitirati a nama se to gadi" klasicni je model kritike "zacepljena nosa" institucija koje bastinu arhiviraju samo ako je krepana do te mjere da im se ne moze nista desiti. korporativni modeli su daleko od gutenbergove galaksije (jer su uostalom i sami sudjelovali u kreiranju mreze prema svojim distribuiranim modelima). ono sto sam pricala o mogucoj centralizaciji mislim da je realna opasnost, ali to sigurno nije centralizacija na nacin povratka ranijim modelima ("google ce jednostavno poceti s naplatom"). - katepe
ja i dalje ne razumijem zašto bi došlo do centralizacije veće nego što ona danas postoji (bilo to nešto prostim okom vidljivo ili zapravo osjetljivo na svim razinama, ako si dovoljno prijemčiv), i zašto postavljanje sve više znanja (i kulture) na zajedničku mrežu dostupnog sve većem broju ljudi, bez obzira na to da li netko od toga živio/profitirao ili ne, ne bi bilo nešto dobro, osim zato što baš volimo biti pesimisti i defetisti, a mogli bi biti i nešto drugo no nije nam fora i nije moderno. + genijalan (meni) kellyjev članak na temu http://www.nytimes.com/2006... - Mare
moja poanta je bila jednostavna: tko ce u digitalnom svijetu buducnosti upravljati javnim kulturnim dobrom? u slucaju tradicionalnih knjiznica kontrola je decentralizirana i demokratska: njima upravlja drzava, odnosno gradjani, i to od nacionalne do lokalne razine. otvaranje problema digitalizacije knjizne gradje, dakle, nekog nacionalnog, europskog ili svjetskog kulturnog dobra, od strane bilo koje privatne inicijative nije, u osnovi, upereno protiv te inicijative nego smjera nekoj široj društvenoj artikulaciji tog problema. osobito stoga sto mi ne mozemo predvidjeti buducnost. drugim rijecima, nije vazno sto ce se dogoditi s ggoleom nego sto mi kao drustvo zelimo napraviti sa svojom baštinom. i to je, mislim, bila juriceva intencija. sto se mene tice, ja sam tu izgleda tradicionalist: volio bih vidjeti digitalnu aleksandrijsku biblioteku u rukama neke nadnacionalne, nadkorporacijske udruge ili drzave. ne volim sva jaja drzati u istoj kosari valjda ;) - klaudio